Još jedna u nizu naših sramota i pokazivanja koliko možemo biti nedorasli...Kada je nemačka vlada pre osam godina odlučivala kome će pokloniti brod “Argus”, 20 miliona evra vrednu ploveću laboratoriju, podunavske zemlje doslovno su se otimale o njega. Zahvaljujući zalaganjima tadašnjeg premijera Zorana Đinđića, “Argus” je 2003. stigao u Srbiju, ali umesto da plovi Dunavom i istražuje ga, do danas je ostao zaboravljen.
Centar za promociju nauke nedavno je preuzeo staranje nad “Argusom” i nakon nužnog remonta očekuje se da slavni brod konačno zaplovi na proleće. Jedinstvena ploveća laboratorija, kakva postoji još samo u Nemačkoj, umesto simbola napretka u Srbiji postala je simbol nemara. Brod je godinama bio usidren u vojnom pristaništu na Dunavskom keju.

- Diplomatsko-političkom borbom Đinđić je uspeo da brod dovede u Srbiju. Jasno je bilo da je to bio gest dobre volje nemačke vlade. “Argus” je doplovio radi merenja kvaliteta vode Dunava i njegovih pritoka. Tako je i bilo prvih godina, kada je brod plovio, a u njegovoj laboratoriji vršena važna istraživanja zagađenja reke. Međutim, istraživanja su prestala kada više nije bilo novca za održavanje broda - priča Aleksandra Drecun, direktorka Centra za promociju nauke, javne institucije za naučna istraživanja.

Skoro osnovani Centar za promociju nauke je u kratkom roku osmislio niz aktivnosti za brod i uspeo da postigne dogovor sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine, kome je brod formalno pripadao.
- Iz medija smo saznali da je “Argus” ukotvljen i da nije u plovnom stanju. Upoznali smo se sa naučnicima koji imaju potrebe da ga koriste, napravili studiju i obratili se Ministarstvu. Zaključili smo da pored njegove osnovne namene istraživanja Dunava, brod treba uključiti i u druga naučna istraživanja - ističe Drecun.
Ako sve bude teklo po planu, nakon neophodnog remonta i vraćanja broda u
plovno stanje, što će koštati oko 50.000 evra, Srbija će moći da se pohvali da jedina u okruženju ima ploveću laboratoriju višestruke namene.


O "Argusu"...
Argus je izgrađen 1972. i tada je bio najopremljenija ploveća laboratorija. Brod je dug 33 metra i pokreće se pomoću dva motora, a opremljen je i sa dva agregata za struju. Pomoću dva krmena propelera može da dostigne brzinu od 21 km/h. Bio je korišćen na velikom broju projekata, uključujući i projekat rehabilitacije Rajne, kada su ispitivani kvalitet njene vode, stanje ribljeg fonda i ekosistema.
Preuzeto sa blic.rs
http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/292304/Djindjiceva-ploveca-laboratorija-od-proleca-ponovo-u-pogonu